Прегледај по Аутор "Goran Bokan"
  • Ставка
    Kliničko-laboratorijski pokazatelji i skoring sistemi u predikciji mortaliteta alkoholom indukovanog jetrenog oštećenja/
    (Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Medicinski fakultet Foča, 2025) Goran Bokan
    Uvod: Alkoholna ciroza jetre predstavlja jedan od terminalnih stadijuma jetrene disfunkcije i rastuću globalnu pandemiju, svrstavajući se među vodeće uzroke prijevremene smrti kod odraslih. Patogeneza ove bolesti je veoma složena sa brojnim komplikacijama koje su životno ugrožavajuće ukoliko se ne liječe. Do danas, transplantacija jetre ostaje jedino dugoročno terapijsko rješenje, koje je, nažalost, mnogim pacijentima nedostižno. Cilj: Procijeniti efikasnost različitih skoring sistema u predviđanju mortaliteta i praćenja progresije bolesti kod pacijenata sa dekompenzovanom alkoholnom cirozom jetre, te identifikacija ključnih prognostičkih kliničkih i laboratorijskih parametara u predviđanju ishoda bolesti. Materijal i metode: Prospektivna, komparativna, deskriptivna i analitička studija fokusirana na procjenu pouzdanosti četiri skoring sistema (Child-Pugh, MELD, CLIF-C AD, ALCSS) u predviđanju tromjesečnog i godišnjeg mortaliteta. U istraživanje će biti uključeno 123 muška pacijenata liječena na Klinici za unutrašnje bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banja Luci, na Odjeljenju za gastroenterologiju, hepatologiju i toksikologiju. Sva neophodna dijagnostička obrada (laboratorijska, mikrobiološka, serološka, radiološka i endoskopska) biće učinjena u toku prve hospitalizacije. Statistička obrada podataka biće urađena koristeći program Statistical Package for the Social Sciences (SPSS), verzija 29. Rezultati: Srednja dob ispitanika bila je 59,09±9,316 godina. Većina njih imala je anemiju (91,86% snižene eritrocite i 88,62% snižen hemoglobin) i trombocitopeniju (84,55%). Povišen MCV zabilježen je kod 55,28% pacijenata. Od biohemijskih parametara, najčešće su bile povišene vrijednosti bilirubina (79,67%), AST (90,24%), GGT (88,61%), i D-dimera (89,44%), dok je albumin bio snižen kod 87,00% pacijenata. Snižen natrijum je zabilježen kod 51,21%, a povišen kalcijum kod 94,30%. Ikterus je bio najčešći spoljašnji znak (79,67%), dok je ascites bio prisutan kod 69,91% ispitanika. Smrtni ishod tokom prve dekompenzacije imalo je 25,20% pacijenata, od kojih je 54,83% preminulo u bolnici. Najčešći komorbiditeti bili su srčana slabost, dijabetes i bubrežna insuficijencija. CLIF-C AD skor bolje je predviđao tromjesečnu i godišnju smrtnost od MELD i Child-Pugh skora, dok je ALCSS pokazao najbolju prediktivnu vrijednost na oba nivoa u regresionim analizama. Zaključak: Ciroza jetre predstavlja kompleksno oboljenje praćeno brojnim sistemskim poremećajima i visokom stopom komplikacija. Pravovremena dijagnoza, adekvatno praćenje i individualizovan pristup u liječenju ključni su za poboljšanje prognoze i kvaliteta života pacijenata. Evaluacija prognostičkih skorova omogućava preciznije predviđanje ishoda i optimizaciju terapijskih strategija.